Hematologija je složeno i izazovno medicinsko područje koje obuhvaća raznovrsne bolesti, od različitih oblika raka krvi do poremećaja krvarenja
Limfom je najčešći oblik raka krvi - više o limfomu saznajte u infografici
Budući da on prvenstveno zahvaća limfne čvorove, može se zvati i rakom limfnih čvorova. Dijagnosticira se kod više od 500 000 ljudi godišnje diljem svijeta.1 Počinje u određenoj vrsti stanica imunosnog sustava (limfocitima ili bijelim krvnim stanicama), a može se podijeliti u dvije osnovne kategorije – Hodgkinov limfom i ne-Hodgkinov limfom (NHL).2 NHL je češći od tih dvaju oblika limfoma, a ovisno o brzini rasta raka dodatno se dijeli na indolentni (spororastući) ili agresivni (brzorastući). Folikularni limfom najčešći je indolentni oblik bolesti, dok je difuzni B-velikostanični limfom (DLBCL) najčešći agresivni oblik.3
Iako znakovi i simptomi limfoma (neobjašnjiv gubitak tjelesne mase, vrućica i noćno znojenje), mogu biti jednaki u svim kategorijama, razlikuju se pristupi liječenju i skrbi za bolesnike s različitim oblicima limfoma. Da biste doznali odgovore na najčešća pitanja bolesnika o limfomima, pogledajte
Leukemija je drugi najčešći oblik raka krvi, koji se svake godine dijagnosticira kod više od 400 000 ljudi diljem svijeta.1 Vrsta leukemije od koje osoba boluje ovisi o tome jesu li kancerogenima postale bijele ili crvene krvne stanice.
Kao i kod limfoma, istraživači i liječnici godinama su radili na prepoznavanju i kategoriziranju različitih oblika leukemije na temelju brzine kojom rak raste.
Akutne ili brzorastuće leukemije često se brže pogoršavaju i zahtijevaju liječenje bez odgode, a kronične leukemije obično napreduju sporije.
Četiri osnovne vrste leukemije su akutna limfocitna leukemija (ALL), kronična limfocitna leukemija (KLL), akutna mijeloična leukemija (AML) i kronična mijeloična leukemija (KML).
Znakovi i simptomi razlikuju se ovisno o vrsti leukemije, a mogu uključivati (uz ostalo) vrućicu, dugotrajan umor ili slabost, gubitak tjelesne mase i česte infekcije.4
Liječenje i prognoza u bolesnika s leukemijom ovise o vrsti zahvaćenih krvnih stanica i brzini rasta raka.4
Mijelom, koji se svake godine dijagnosticira kod više od 150 000 ljudi diljem svijeta,1 treći je najčešći oblik raka krvi. Smatra se rakom plazma-stanica, koje su posebna vrsta limfocita, tj. bijelih krvnih stanica. Budući da se plazma-stanice razvijaju u cijelom tijelu, i mijelom se može javiti na više mjesta u tijelu pa se često naziva multiplim mijelomom.6
Osobe s mijelomom mogu imati vrlo različite simptome, koji mogu uključivati koštanu bol, česte infekcije, anemiju, utrnulost ili trnce i slabost.5 Uz to, bolesnici na liječenje mogu odgovarati na vrlo različite načine.6 Zbog toga se mijelom smatra relapsno‑remitirajućim rakom, što znači da postoje razdoblja kada bolesnik pokazuje simptome aktivnosti bolesti (relapsi) i potrebno mu je aktivno liječenje, ali i razdoblja kada se smatra da je bolesnik u remisiji i ne pokazuje znakove bolesti.7
Već više od dvadeset godina razvijamo lijekove koji mijenjaju definiciju liječenja u hematologiji. I dalje predano radimo na pronalaženju inovativnih mogućnosti liječenja za osobe oboljele od krvnih bolesti provodeći istraživanja mnogih ciljnih molekula i kombinacija te različitih kliničkih mjera ishoda u svim oblicima liječenja.
M-HR-00001148
Referencije:
Globocan 2020. World Fact Sheet. [internet; pristupljeno u srpnju 2021.]. Dostupno na:
National Cancer Institute: Dictionary of Cancer Terms. [internet; pristup: srpanj202]. Dostupno na:
Lyon, France: IARC Press. World Health Organization Classification of Tumors of Haematopoietic and Lymphoid Tissues. 2008.
Canadian Cancer Society. Symptoms of leukemia [internet; pristupljeno u srpnju 2021]. Dostupno na:
American Cancer Society. Signs and Symptoms of Multiple Myeloma. [internet; pristupljeno u srpnju 2021.]. Dostupno na:
Bloodwise. Myeloma treatment and side effects. [internet; pristupljeno u srpnju 2021]. Dostupno na:
Myeloma UK: What is myeloma? [internet; pristupljeno u srpnju 2021]. Dostupno na: